Age and gender differences in mathematics motivation and learning strategies across the transition from elementary to high school

B. R. Zubkovic,Svjetlana Kolić-Vehovec,Rosanda Pahljina-Reinić
2018-05-26
Abstract:Prijelaz iz osnovne u srednju skolu važan je tranzicijski period za ucenike. Istraživanja ukazuju na pad motivacije u razlicitim skolskim domenama u periodima tranzicije. U ovom istraživanju usmjerili smo se na motivaciju za ucenje matematike, a ranija istraživanja u Hrvatskoj također pokazuju da interes i postignuce u matematici opada s dobi. Cilj je bio ispitati dobne i spolne razlike u motivaciji (interes, percipirana samodjelotvornost i anksioznost), strategijama ucenja i postignucu u podrucju matematike, te utvrditi doprinos ispitanih varijabli u objasnjenju postignuca u matematici kod ucenika sedmih i osmih razreda iz 13 osnovnih skola (N=1256), te prvih i drugih razreda iz sedam srednjih skola (N=1493). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Prva faza istraživanja ucinaka pilot-projekta e-Skole u 20 odabranih skola“ (CARNet) tijekom prvog tjedna nastave, primjenom upitnika. Postignuce u matematici ispitano je putem zadataka za provjeru prethodnog znanja ucenika. Ucenici na pocetku sedmog razreda pokazuju veci interes za matematiku, izvjestavaju da vise koriste strategije elaboracije te imaju bolji rezultat na ispitivanju predznanja iz matematike od ucenika na pocetku osmog i prvog razreda. Ucenici drugog razreda srednje skole imaju najniži interes i postignuce te najmanje koriste strategije elaboracije. Ucenici sedmog i prvog razreda imaju vecu samodjelotvornost u matematici od ucenika osmog i drugog razreda. Generalno, djevojke u vecoj mjeri izvjestavaju da koriste strategije ucenja, ali iskazuju i vise razine anksioznosti i nižu samodjelotvornost. Dobiveni su i interakcijski efekti dobi i spola na postignuce, samodjelotvornost i anksioznost. Djevojke u osnovnoj skoli imaju bolje postignuce od mladica, ali u drugom razredu srednje skole njihovo je postignuce losije. Slicno tome, u drugom razredu djevojke iskazuju i nižu razinu samodjelotvornosti. Anksioznost kod djevojaka raste s dobi, dok se kod mladica od osmog razreda osnovne do drugog razreda srednje skole smanjuje. Hijerarhijskom regresijskom analizom ustanovljeno je da bolje postignuce postižu ucenici koji imaju visu samodjelotvornost, manju anksioznost te vise koriste strategije ponavljanja. Dobi i spol ostaju znacajni prediktori i u zavrsnom koraku analize. Rezultati pokazuju negativne ucinke tranzicije u srednju skolu na motivaciju i strategije ucenja matematike, posebno za djevojke.
What problem does this paper attempt to address?